Zahvalno euharistijsko slavlje za 25 godina ponovne prisutnosti vjeronauka u školama

Zahvalno euharistijsko slavlje za 25 godina ponovne prisutnosti katoličkog vjeronauka u hrvatskim školama predvodio je u petak 14. listopada u zagrebačkoj prvostolnici zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji bili su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, v.d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a doc. dr. Ivica Pažin, te još petnaestak svećenika. Misi su nazočili sudionici simpozija organiziranog u prigodi obilježavanja te obljetnice.

Na početku homilije kardinal Bozanić istaknuo je da "ova obljetnica po sebi nije dugo vremensko razdoblje, ali je veoma značajna, osobito zbog činjenice da su vjeronauku, nasuprot vjekovnoj tradiciji hrvatskoga naroda, tijekom komunističkog totalitarizma 40 godina školska vrata u Hrvatskoj bila nasilno zatvorena. Stoga s radošću i sa zahvalnošću obilježavamo posljednjih 25 godina služenja Crkve odgoju i obrazovanju naše djece i mladih po vjeronauku u hrvatskim školama". Podsjetio je kako je vjeronauk u školama, uz iznimku komunističkog razdoblja, uvijek bio integralni dio povijesti školstva u hrvatskom narodu. Veoma velik postotak roditelja, djece i mladih koji slobodno izabiru vjeronauk u javnim školama znak je važnosti što ga sam vjeronauk zauzima u procesu odgoja i obrazovanja. Riječ o uistinu dragocjenom i važnom evangelizacijskom, odgojnom i kulturnom djelovanju u hrvatskom društvu koje Crkva ostvaruje predanim radom naših vjeroučiteljica i vjeroučitelja, kojima ovom prigodom odajem posebno priznanje, rekao je.

Upućujući na riječi apostola Pavla Solunjanima, "Odvažismo se u Bogu našemu iznijeti vam, uz tešku borbu, evanđelje Božje", kardinal je rekao kako su to karakteristike u koje se neprestano trebaju ugledati i vjeroučiteljice i vjeroučitelji te "njih razmatrati da bi hranili i jačali svoj identitet odgojitelja i svjedoka u školama".

Osvrćući se pak na misno čitanje u kojem Isus postavlja dvostruko pitanje "Što govori svijet, tko sam ja?... A vi, što vi kažete, tko sam ja?" (Lk 9, 18.20), kardinal je rekao kako ono nije strano našoj svakidašnjici, niti samim satovima vjeronauka u školama, te dodao "važno je to pitanje. Ako ga promatramo iz vidokruga vjeronauka u školama, smijemo reći da je nemoguće od njega pobjeći i da ono uvijek iznova traži odgovor". Želimo da upravo vjeronauk bude prostor razgovora i dijaloga, kako bi se mladim ljudima pomoglo u punom razvoju slobodne osobnosti i cjelokupnom prihvaćanju čovjeka što ga je Krist otkupio. Vjeronauk u središte stavlja čovjeka stvorenog na sliku Božju. Škola je povlašteno mjesto u kojem djeca i mladi uče kako živjeti, kako postati zrele, odgovorne i odrasle osobe, sposobne samostalno suočavati se sa svim životnim situacijama i dati odgovore na temeljna životna pitanja. A sve je to na tragu onog najvažnijeg – odgovoriti na ono što Bog od svakoga ponaosob traži, pojasnio je.

Parafrazirajući riječi pape Franje kako je Crkva "majka odgojiteljica", kardinal je upozorio da se "upravo zato Crkva ne smije povlačiti niti izolirati, nego treba hrabro ući na aeropag aktualne kulture – ući u dijalog, svjesna ljepote i vrijednosti evanđeoskog dara što ga želi svima ponuditi. Mogli bismo reći da je odgoj i obrazovanje poput jednog velikog gradilišta na kojem je Crkva nazočna od samih početaka. Crkva je i danas jedna od važnih i nezaobilaznih odgojno-obrazovnih čimbenika. Ona, u suradnji i dijalogu s drugim relevantnim institucijama, daje dragocjen doprinos na području odgoja i obrazovanja. U tom smislu promatramo i vjeronauk u školi kao jedan od važnih i dragocjenih oblika evangelizacijskog, odgojnog i kulturnog djelovanja Crkve u hrvatskom društvu".

Nadalje je istaknuo kako je vjeronauk u školi svojevrsno crkveno služenje istini, "nudeći djeci i mladima objavu Boga, koji jedini objavljuje punu istinu o čovjeku, o životu i o konačnom cilju cjelokupne ljudske povijesti. Stoga odgoj koji bi se ograničio na znanje i informacije, a zanemario velika pitanja o istini, osobito istini koja može biti životna vodilja, bio bi siromašan odgoj".
Kardinal Bozanić podsjetio je i kako se Crkva s vjeronaukom u školi zauzima za zaštitu i promicanje cjelovitosti ljudske osobe, a vjeronauk, na sebi svojstven način, gradi most između vjere i razuma, širi obzorje znanja i pomaže otkrivati smisao života.
Nakon 25 godina smijemo slobodno reći da se vjeronauk uspješno integrirao u hrvatski odgojno-obrazovni sustav i to u svjetlu zagarantiranog načela o vjerskoj slobodi i poštujući pravo roditelja na vjerski odgoj djece, ustvrdio je kardinal Bozanić, te istaknuo ta integracija poštuje laičnost naše države i pluralizam hrvatskoga društva. Puno je toga tijekom 25 godina učinjeno na podizanju kvalitete i jačanju statusa vjeronauka u našim školama. Stoga iako se od vremena na vrijeme čuje i koji prijeteći ton glede samog statusa vjeronauka u hrvatskim školama, onih više od devedeset posto građana koji slobodno izabiru vjeronauk svojevrsni su referendum roditelja, djece i mladih glede tog pitanja. Dok god Hrvatska želi biti suvremena demokratska država, taj se izbor treba poštivati, a građanima se trebaju osigurati temeljna ljudska prava, rekao je kardinal, te naglasio kako je "vjeronauk u našim školama potrebno više nego braniti od napada izvana, čuvati iznutra budno bdijući nad njegovom kvalitetom. Svi smo na tom području pozvani neprestano davati svoj doprinos prema mjestu i službi koju imamo u našoj Crkvi i društvu". Homiliju je zaključio mislima blaženog Alojzija Stepinca pod čiji je zagovor kao i Presvete Bogorodice Marije preporučio djelo vjeronauka u hrvatskim školama.

Nakon svečano otpjevanog "Tebe Boga hvalimo", prije blagoslova kardinal Bozanić se još jednom obratio vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima. Ustvrdio je, kako je ponovno uvođenje vjeronauka u škole prije 25 godina bila uistinu hrabra odluka hrvatskih biskupa. Danas naša Crkva ima na tisuće vjeroučiteljica i vjeroučitelja u našim školama koji su vjernici laici s crkvenim poslanjem. Gotovo da je nezamislivo danas programirati katehizaciju i evangelizaciju bez vašeg sudjelovanja. To je ono zbog čega zahvaljujemo Bogu i na to smo ponosni, rekao je kardinal, te dodao: "Drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, hrvatski biskupi vas podržavaju. Mi smo uz vas, želimo zajedno biti na tom velikom djelu. Vi ste na granicama gdje se dotiču razna strujanja, ali je važno tu svjedočiti Isusa Krista u prvom redu životom, a onda i riječima. Pozivam vas da budete hrabri". Kardinal je vjeroučiteljice i vjeroučitelje također pozvao na jaču nazočnost u župama, jer je potrebno razmišljati o tome kako pojačati župnu katehezu.

Zagreb, (IKA)